Ljubav prema vinima ne proizlazi samo zbog okusa koji imate prilike doživjeti na svojim nepcima kada otvorite bocu dobrog vina, prava ljubav prema ovom piću leži u pripremi i razvoju koji traje godinama. Vlado Krauthaker jedan je od omiljenih vinara na hrvatskoj vinskoj sceni jer od samog početka proizvodnje poštuje tradiciju, a susret s modernim tehnologijama dozirao je na jedinstven način u svojoj vinariji. Jučer je Vlado posjetio Dubrovnik i održao prezentaciju u wine baru Razonoda hotela Pucić Palace. Ugostiteljima, distributerima i partnerima predstavljene su nove svježe berbe koje dolaze na tržište, a posebno je predstavljena sorta zelenac u nekoliko stilova.
Vina je, uz Sinišu Lasana, sommelier restorana Proto, predstavio i sam vlasnik, te jedan od najpoznatijih vinara Hrvatske gospodin Vlado Krauthaker. Imali smo zadovoljstvo s njim kratko popričati.
Godinama ste na vrhu vinske scene u Hrvatskoj, koja je tajna uspjeha?
Tajna je u iskrenoj ljubavi prema poslu, vinogradima i vinu te bih svima preporučio da ne traže prvenstveno novac u svom radu, nego rezultate. Rezultati će kasnije sami od sebe dati i sve ono što nam je potrebno za egzistenciju.
Zašto je vino vaša ljubav?
Vino je moja ljubav zato što sam se rodio u vinogradu. Moja mama me rodila u vinogradu, a otac i mama su imali 3 hektara vinograda, u teško vrijeme, u vrijeme socijalizma, 1951. kada sam rođen, u Međimurju, blizu Čakovca. I tako mi je to ostalo od roditelja da bih se trebao baviti vinom. Brat se bavio pomorstvom, a ja sam ostao na imanju, završio studij vezan za vino i krenuo u Slavoniju za stipendijom, budući da mi je tata preminuo rano, kada sam imao svega 19 godina. Slavonija me je obilježila i to mi je najdraža vinska regija u Hrvatskoj.
Koji je vaš najdraži proizvod?
Moj najdraži proizvod je Kuvlakhe, to je maceracija vina više od 30 dana do 200 dana na pokožici, ali isključivo bez sumpora. Jedan prijatelj iz Tsbilija, Gruzije je bio taj koji me je uvjerio da je to najbolja proizvodnja vina, koja je inače tradicionalna za Gruziju, dakle bez sumpora u amforama u zemlji. Ja to sve radim isto samo što ne držim amfore u zemlji, iako je efekt isti. Radimo 4 sorte tako i smatram kako je to budućnost mojih vina u toj ekskluzivnoj proizvodnji.
Zašto ste odlučili posjetiti Dubrovnik?
Bože moj, pa svi Hrvati doživljavaju Dubrovnik kao centar. Gledajte, pinot crni se naprimjer nije nigdje prodavao u Hrvatskoj, dok se nije počeo prodavati u Dubrovniku. U Dubrovniku se danas događa sve u turizmu i on je najbitniji za promociju, a mi s kontinenta se tu moramo dokazivati i pokazivati da postojimo i da smo zanimljivi za tržište. Dubrovnik je meni od 1996., kada sam imao prvu prezentaciju, te mi je ostao kao jedno vrlo upečatljivo mjesto, ne samo kao grad i njegove ljepote nego kao jedna filozofija života koja bi trebala označiti jednu filozofiju ne samo turizma nego i gastronomije.
Koja je ključna razlika između vina iz ove regije i regije u kojoj se proizvode vaša vina?
Mi sad radimo Zakon o vinu koji je nešto promijenjen u odnosu kad smo ušli u EU. Radi se o 4 regije – Dalmacija, Istra i Kvarner, Centralna Hrvatska, te Slavonija i Podunavlje. Same te karakteristike koje su prema stručnim ampelografskim nazivima, je dosta decidirano rečeno što treba gdje proizvoditi
Mi smo u Slavoniji na nagovor fakulteta posadili crljenak kaštelanski, i možemo proizvesti samo rose koji nam je onako, recimo da od pinota crnog proizvodimo puno bolji rose.
Genetika sorata koja je u Dalmaciji, okolici Dubrovnika je sasvim drukčija te u tom smislu nemojmo uspoređivati regije, zna se gdje što najbolje uspijeva.
Na koji način proizvodite svoja vina?
Slavonija uglavnom radi na reduktivni način, na temelju dobrog, kvalitetnog prinosa u vinogradu, te vinifikacije koja je vrlo kvalitetna za voćna i srednje alkoholna, bogata vina, međutim ja osobno sam poklonik romanskog stila vinifikacije, a to znači s puno alkohola i s dosta odležavanja na kvascima, što više u drvetu, tako da sam osobno za romanski, a ne za germanski stil.
Možete li predložiti koja vina bi se trebala piti uz ribu, a koja uz crveno meso?
U svakom slučaju bijela vina uz ribu, a Dalmacija ima izvrsnih bijelih vina, iako mi izvanredno prodajemo graševinu na Jadranu baš zato što ona dobro podnosi i plavu i bijelu ribu. I plava i bijela riba se ljube s nekim kontinentalnim sortama. Crvena vina dobro idu uz slavonske delicije. Recimo kulen je izvanredno dobro praćen uz plavac mali koji se na degustacijama pokazao kao vino koje najbolje prati začinjene slavonske delicije. Tako da se jug i kontinent isprepliću i žive u simbiozi.
Fotografija: Željko Curić
