GoDubrovnik je imao priliku sudjelovati na jednom zanimljivom putovanju u Makedoniju i Albaniju. Put je imao zanimljivu svrhu, a to je upoznavanje turističke ponude Skop(l)ja koji se tek nedavno počeo razvijati kao turistički grad. Postavlja se pitanje upravo u tom gradu kako podići turizam na višu razinu, kojim sadržajima i na koji način komunicirati s medijima.
Mediji zaista imaju veliku moć i svojim prisustvom potiču ljude na konzumaciju određenih proizvoda, usluga i sadržaja. Zapravo zasićenost informacijama tjera nas na to da budemo drugačiji. Poželimo nekada živjeti kao prijatelj na Instagramu ili pak putovati na ona mjesta za koje mediji kažu da su IN. Komunikacija medija i TZ Dubrovnik, na primjer, prikaz je jako dobre komunikacije. Sama turistička zajednica ovako bitnog grada za Hrvatsku i turizam mora imati jaku i organiziranu ustanovu za informiranje društva i za vodstvo turističkih, kulturnih i medijskih zbivanja. Nas je ipak zanimalo kako to rade manje zajednice koje kao gradovi, općine ili naselja sudjeluju u turizmu i žive od njega. Pažnju nam je na ovom putu privukla TZ Drvenik. Za početak imaju mladog direktora zajednice koji je od samog početka svog rada poželio modernizirati svoje mjesto i u tome i uspijeva.
“Drvenik je mjesto koje teritorijalno pripada općini Gradac, a koje ima svoju Turističku zajednicu mjesta, jer je na turističkom polju vrlo razvijeno. Npr. 266954 noćenja u 2016. godini, kao i 5 hotela s 4 zvjezdice situiranih u relativno malom mjestu”, započeo je priču Matko Burić, direktor turističke zajednice.
“Otkada sam postao direktor napravio sam svojevrsnu strategiju turističkog razvoja mjesta, te sam se bazirao na sportsko rekreativni i povijesni aspekt turističke ponude. Naime, Drvenik je smješten na Makarskoj Rivijeri, te objektivno ne može konkurirati većim i razvikanijim destinacijama kao što su Tučepi i Baška Voda osim ako se kao mjesto ne posvetimo nečemu posebnijem, točnije ako ne budemo pioniri u određenim novitetima koji se pojavljuju u turističkoj ponudi na Rivijeri”.
Kako je Matko sa svojim timom odlučio razviti svoju zajednicu u području turizma, tako je Drvenik dobio pokoje novo mjesto, instalacije i slično. U Drveniku danas postoje tri nova vidikovca, tri staze u prirodi koje su obogaćene parkovima za vježbanje na otvorenom, pješačku stazu Alberta Fortisa koja se proteže od obale do vrha Biokova iznad Drvenika koji se naziva „Sokolić“.
Također je napravljena biciklistička staza po Starom selu, nenaseljenom dijelu Drvenika, “Paralelno smo valorizirali povijesnu fortifikacijsku utvrdu građevinskim radovima, ali i kroz djelo „Junakinje rata od Moreje“, izgradili smo plažu za pse, kao i novu plažu na mjestu gdje prije nije postojala, plan mjesta koji prije nije postojao, pokušali smo odskakati od drugih s instalacijom Broken – mjesto na kojem postavljate lokot samo ako ste povrijeđeni ili pak želite zatvoriti jednu priču u svome životu, a za zaljubljene tu je Romance Bench – klupa za zaljubljene”, nabrojao je zanimljive novitete Matko. “Ima još projekata koji su u tijeku, međutim mislim da je glavna značajka da smo u ove tri godine Drvenik učinili prepoznatljivom i poželjnijom destinacijom”.
Ako promatramo razvoj Skoplja i Drvenika te povučemo paralele, možemo uočiti velike različitosti i potpuno drugačije strategije pomoću kojih jedno i drugo mjesto teže razvoju. Kada smo posjetili Skoplje, bili smo poprilično iznenađeni kako je grad u samo nekoliko godina poprimio potpuno drugačiji izgled. Skoplje za razliku od Drvenika ili Dubrovnika, nema sačuvanu povijest u zgradama ili kulturnim ustanovama jer je jak potres uništio gotovo cijeli grad, a u novijoj povijesti razni ratovi i borbe sa susjednim zemljama nisu dopuštale kvalitetni razvoj za ovaj grad i zemlju.
Svejedno je vodič koji je predstavljao grad u ime turističke zajednice s podsmijehom i sarkazmom opisivao upravo sve te (ne)prilike u svom gradu. Zanimljivo je kako grad krase veliki spomenici i skulpture koje nisu gotovo ničim vezane za ovaj grad. Opet veliki kip Aleksandra Velikog za Skoplje je veliki ponos i pomak. Informacija da je Skoplju turizam od 2014. skočio za 200 posto ne iznenađuje.
Svejedno grad još uvijek nema jasno definirane sadržaje koji su jasno predstavljeni u javnosti, ali ono što je vidljivo jest razvoj, a Skoplje posjećuje sve veći broj ljudi. U Skoplju ćete vidjeti različite slojeve društva skrivene u arhitekturi i mjestima koje možete posjetiti. Grad danas ima puno suvremenih restorana koji u centru grada doziraju urbanost koja se suprostavlja tradiciji stare skopske čaršije koja je jedna od najvećih izvan Turske. U samoj čaršiji postoji i siromaštvo i bogatstvo koje primjetite na prvi pogled. Ovo je grad koji možete istraživati na više razina i isprobati razne okuse tradicije za vrlo malo novca.
Nasuprot Skoplju u istoj državi, Ohrid već godinama nosi titulu najposjećenijeg turističkog grada u Makedoniji. Već na prvi pogled možete primjetiti kako je Ohrid drugačije organiziran. Ono što povezuje ova dva grada jest dobra hrana, odlična kava i smisao za humor, ali i trgovinu. Poznat po svojim biserima ali i sveučilištu Ćirila i Metoda koji su zaštitnici ovog grada, Ohrid stavlja na listu turističkog grada koji treba posjetiti u Makedoniji.
Ohrid
Matko smatra da bi svaki grad koji je vezan za turizam, trebao imati strateški plan prilagođen upravo tom mjestu. Bez kopiranja drugih i šablona koje zvuče kao siguran pothvat. Pa je tako na pitanje može li turizam u malenim mjestima biti održiv bez razvoja uz nove tehnologije i urbanizaciju, Matko imao spreman odgovor “Ako se recimo Drvenik bazira na sportsko rekreativni tip turizma, može opstati bez urbanizacije, to je upravo što TZM Drvenik radi, svoj nenastanjeni dio mjesta, šume i prirodu koristimo u svoju korist te turistički valoriziramo ta područja. Što se tiče novih tehnologija, apsolutno je nemoguće opstati, jer su one nužne za promociju destinacije, koja je jedan od ključnih faktora napretka i opstojnosti destinacije”.
Upravo komunikacija s medijima, ali i korištenje digitalnih platformi Skoplje su učinili posjećenijim gradom pa su se tako razna ulaganja isplatila na toj razini, te zasigurno tjeraju na napredak. Susret s novim tehnologijama apsolutno je dopušten u doticaju s kulturom i tradicijom nekog mjesta. Zanimljivo je zapravo promatrati ponovni rast povijesti i vrijednosti mjesta ovisno o tome kako koji mediji izvještava i slaže priču. “Mediji zasigurno mogu pomoći te pojedini mediji to i rade. Naime, nisam sklon generaliziranju nikog i ničeg pa tako ni medija. Mislim da je potrebna dodatna suradnja između turističkih zajednica, medija, ali i turističkih djelatnika i medija u promociji određene destinacije”, osvrnuo se na ovu temu Matko “Ako nešto i nije adekvatno preneseno, odnosno u mjeri u kojoj bi željeli ne moraju za to nužno krivci biti mediji, možda mi iz sustava nismo program ili zamisao dobro iskomunicirali ni predstavili. U svakom slučaju, potrebno je još suradnje i poboljšanja, ali generalna slika što se tiče promocije hrvatskog turizma kroz hrvatske medije je relativno dobra”, zaključio je Matko.
Zanimljivo je kako smo na povratku s putovanja imali prilike posjetiti glavni grad Albanije, Tiranu. Moram priznati da u medijima nije prikazana kao ovako suvremen i velik grad kakav zapravo jest. Jako dobra prometna infrastruktura, moderna arhitektura koja se isprepliće s tradicijom savršeno je ukomponirana u ritam života velikog grada. Grad je pun muzeja, skulptura, lokala, restorana, šetnica i parkova. Ovaj grad ima posebnu priču naspram ostatka Albanije, ali o tome nekom drugom prilikom.
Ako odlučite posjetiti Skopje predlažem da idete novom cestom i autoputom jer je put zaista dug, a ceste nisu zahvalne. Možda je dobro ići i avionom. U Skoplju biste trebali posjetiti nova mjesta kulture, a to su novi muzeji koji su u nizu redani uz staru skopsku čaršiju. Nakon ture kulture možete navratiti u novi pub Austrian Palace Pub koji će osvojiti svakoga tko voli dobro pivo, odličnu hranu i ugodnu atmosferu. Pripremite se na pregršt gostoprimstva u ovom gradu jer će vas na svakom koraku dočekati ljubaznost i osmijeh lokalaca. Stara skopska čaršija nudi svoje čari i ondje možete pronaći doslovno sve. Ovisno što vam u tom trenutku treba, ali ono što morate probati jest kafa čiji se miris širi ulicama čaršije, onako besramno. Više o Skoplju možete pronaći ovdje.
Tirana
Fotografija: Marija Gaura
