Hrvatska je predivna zemlja koja za svakoga ima ponešto što će ga oduševiti i ostaviti bez daha. Ipak, Dubrovnik je sam po sebi mjesto koje skriva ljepote daleke povijesti i očaravajuće prirode. Taj luksuz u koji je vrlo lako uroniti zapravo je pečat tradicije koju njeguje ovaj grad. Ovo je grad koji svakom putniku ostane u sjećanju, kako zbog bogate kulturne baštine koja broji preko više stotina spomenika, tako i zbog raznih legendi i povijesnih priča koje krase ove tisućljetne stanovnike Grada.
U zlatno doba Republike Ragusa (ili Dubrovačke Republike) svoj su trag ostavili mnogi poznati Dubrovčani zbog kojih sada u moderno doba, možemo uživati njihov radi koji je zasigurno vrijedan našeg divljenja. Dobro poznati aristokratsko društvo Republike Ragusa doveo je veliki broj poznatih Dubrovčana pred oči javnosti. Gotovo svaki spomenik ima svoju priču i neku ne ispričanu tajnu, a u nastavku ćemo vam otkriti pokoju malenu tajnu velikih spomenika Grada Dubrovnika.
Velika Onofrijeva fontana
Fontanu je izradio napuljski graditelj Onofrio della Cava, 1438. godine, kao dio dubrovačkog vodovoda. Voda teče iz 16 kamenih maskerona. Nalazi se ispred samostana klarisa pokraj Vrata od Pila. Izvorno je bila bogato ukrašena, a današnji oblik dobila je nakon velikog potresa 1667. godine. Dubrovčanima je u središtu grada voda bila dostupna na dva mjesta, na velikoj i maloj Onofrijevoj česmi. Osim ovih dviju, bilo je u gradu više manjih fontana.
Mala Onofrijeva fontana
Nalazi se na istočnom kraju Straduna, uz zgradu dubrovačke Glavne straže. Fontana je vodom opskrbljivala tržnicu na Trgu Luža u Dubrovniku. Postavljena je 1438. godine. Fontanu je projektirao napuljski graditelj Onofrio della Cava, po kojem je i dobila ime. On je projektirao i veliku Onofrijevu fontanu. Kiparske radove na fontani, učinio je kipar Petar Martinov.
Orlandov stup
Izvorni Orlandov stup je napravljen od drva, ali je već 1419. godine zamijenjen kamenim stupom koji imamo prilike vidjeti danas.
Trg Ivana Gundulića
Do velikog potresa 1667. godine, Ivan Gundulić trg nije se isticao kao velika površina grada, bio je u skladu s kućama i gusto naseljenim uličicama tipičnima za ovaj grad. Danas je upravo ovaj trg najveći otvoreni prostor u starom gradu.
