Davne 1667. godine točno na ovaj dan, 6. travnja, Dubrovnik je pretrpio najjači potres na području Hrvatske. Ova prirodna katastrofa je ujutro u 8 sati zadesila ovaj povijesni grad i učinila veliku štetu. Sa Srđa je padalo kamenje koje je rušilo sve pred sobom, a veliki valovi poharali su luku, a more se povlačilo nekoliko puta i razbijalo usidrene brodove. Nastala je velika šteta i u starom kamenu koji je popucao, a izvori vode presušili su. Veliki sloj prašine bio je toliko gust da se činilo kao da je gusta magla sišla nad Grad. Potres u Dubrovniku 1667. godine je jedan od najjačih potresa koji su pogodili neko područje današnje Hrvatske.
Ogromnu štetu učinio je snažan vjetar koji je nanosio vatru s ognjišta na kuće i tako je u dvadeset dana neprekidnog požara uništio dio imovine i kulturne baštine. U ovom je potresu stradalo oko 3 000 ljudi, što je zapravo značilo za to vrijeme da je polovina stanovništva grada bila znatno pogođena ovom prirodnom katastrofom. Ovaj je potres poljuljao i bitne političke odnose i promijenio smjer pregovora s velikim silama. Bez obzira na to što je Dubrovnik stao na noge i što je grad apsolutno renoviran i danas izgleda kao i u prošlosti, nikada nije vratio svoju snagu kakvu je imao tadašnjih godina. Možda nije vratio političku snagu i utjecaj, ali je ovo grad koji je dokaz kako građani žive za Grad i da nikakva prirodna katastrofa ne može uništiti ljubav i brigu za kulturu, povijest i arhitekturu ovog mjesta.
